Župan Dobroslavić sastao se voditeljem projekta DuFAULT, nastavlja se ulaganje u mrežu seizmografa i implementaciju novih tehnologija
Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima sastao se u srijedu u Palači Ranjina s predstavnicima Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a razgovaralo se o provedbi znanstvenog projekta “Karakterizacija i monitoring rasjednog sustava šireg dubrovačkog područja – DuFAULT”.
Projekt DuFAULT, koji vodi izv. prof. Josip Stipčević, financiran je sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, a osnovni je cilj projekta istražiti potrese na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom prezentacije dosada provedenih projektnih aktivnosti prikazani su novi rezultati istraživanja od kojih posebno treba izdvojiti da su mapirani neki od aktivnih rasjeda, napravljen strukturno-tektonski model te su izračunate osnovne simulacije nekih od potresa koji su mogući na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Također, predstavljena je i nova mreža seizmografa DuNET koja zahvaljujući upravo provedbi projekta DuFAULT broji dodatnih 8 seizmoloških postaja. Izneseni su i planovi budućih istraživanja, daljnjeg razvoja mreže seizmografa na području Dubrovačko-neretvanske županije te predstavljen način rada nove tehnologije monitoringa seizmičnosti. Ova istraživanja, osim našeg područja, obuhvaćaju i područje Bosne i Hercegovine što je značajno prvenstveno radi točnog određivanja epicentara potresa. Dubrovačko-neretvanska županija se, kao partner, u provedbu projekta uključila putem Stožera civilne zaštite posebno pružajući pomoć u pronalaženju podobnih lokacija za postavljanje seizmografa. Trenutačno se provode aktivnosti na postavljanju još jednog seizmografa na području Konavala, te ugradnji infrastrukture s DAS tehnologijom (Distributed Acoustic Sensing), koja bi postojeće optičke kabele koristila kao detektore za potrese čime bi se omogućio ustroj svojevrsnog sustava ranog upozoravanja.
Župan Dobroslavić je pozdravio aktivnosti projekta, rekavši kako su mogući veliki potresi, nažalost, naša stvarnost, što potvrđuje Velika trešnja u 17. stoljeću, ali i potresi 1979. i 1996. godine koji su pogodili naše područje. ”Ne možemo znati kada će se i koliki jaki potres dogoditi, ali se moramo pripremiti i na takve događaje koliko možemo”, napomenuo je župan.
Stipčević je istaknuo kako današnja tehnologija ne može predvidjeti potrese, no može raditi na uspostavi sustava upozorenja koji bi mogli omogućiti nekoliko ključnih sekundi prije nego se potres osjeti na nekom području.
Inače, Dubrovačko-neretvanska županija dugi niz godina surađuje s Geofizičkim odjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Seizmološkom službom Republike Hrvatske, ponajprije realizirajući različite EU projekte prekogranične suradnje iz područja civilne zaštite.
