Župan Dobroslavić na Danima regionalnog razvoja i sastanku Otočnog vijeća
Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Šibeniku tradicionalnim Danima regionalnog razvoja.
Većinom su paneli tradicionalno bili posvećeni predstavnicima županija, gradova i općina, regionalnih koordinatora i drugih javnih tijela koja sudjeluju u pripremi i provedbi projekata ključnih za ujednačeni regionalni razvoj Hrvatske, a prigodnim obraćanjem otvorio ih je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uz pozdravna obraćanja ministra Šime Erlića, šibensko-kninskog župana Marka Jelića i gradonačelnika Šibenika Željka Burića.
Program konferencije obuhvatio je brojne teme i specifična područja regionalnog razvoj, a predstavljeni su i nacrti novog Zakona o otocima te Zakona o regionalnom razvoju. Razgovaralo se i o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine, mogućnostima ulaganja u 2025. godini te ljudskim potencijalima sustava upravljanja i kontrole EU fondova. Profesorica s osječkog Ekonomskog fakulteta Nataša Drvenkar, ujedno i posebna savjetnica ministra Erlića, predstavila je drugo izdanje publikacije Ministarstva „Regionalni razvoj u Hrvatskoj“.
U sklopu konferencije održan je i sastanak Otočnog vijeća kojim je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a koji je na jednom mjestu okupio sve ključne otočne dionike – župane, gradonačelnike, načelnike i predstavnike ostalih relevantnih institucija i organizacija s otoka.
Govoreći o svemu učinjenom do sada, u devet godina mandata ove Vlade, premijer je naglasio da je u otoke ukupno uloženo 3,5 milijarde eura, što je gotovo isti iznos poput sredstava uloženih u Slavoniju, Baranju i Srijem, ili pak onih uloženih u obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa.
Skoro je 90 posto otočnoga stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, dodao je, što je posebno važno u vrijeme turističke sezone.
Oni otoci koji trenutno nisu priključeni na taj sustav, kazao je, obuhvaćeni su planovima velikih investicija Hrvatskih voda i projekata lokalnih vodovoda.
Državnim pomorskim linijama povezano je 45 otoka i poluotok Pelješac. U sustavu javnog prijevoza određeno je 50 državnih linija u 78 luka.
Od ukupno 9.052 nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na otocima se nalazi njih 1.605, odnosno 1 posto, naveo je premijer Plenković, a broj poduzetnika u zadnjih je osam godina na otocima narastao za 30 posto.
Zabilježen je i rekordan rast prosječne mjesečne neto plaće kod zaposlenika u trgovačkim društvima od 11 posto, a primjetni su i pozitivni poslovni rezultati – u razdoblju od 2018. do 2023. godine gospodarstvenici na otocima zajedno su uprihodili gotovo 11 milijardi eura.
Broj upisane djece i stopa upisa u ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja kontinuirano raste od 2018, a u prošloj je godini upisano 4.384 djeteta u škole na otocima.
Dostupnost hitne medicinske skrbi na otočnom području poboljšala se nabavom 6 brzih brodica, na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik, kazao je premijer Plenković i najavio nabavu novih brodica. Uspostavljena je, dodao je, i hitna helikopterska medicinska služba.
Što se tiče ulaganja u luke, naglasio je da je ukupno uloženo preko 400 milijuna eura, a u tom je kontekstu dodao i da je Pelješki most u potpunosti promijenio integriranost Dubrovačko-neretvanske županije u prometni sustav Hrvatske.
Za novi program integriranih ulaganja za održivi razvoj otoka, istaknuo je premijer, Vlada je osigurala 150 milijuna eura europskih sredstava isključivo namijenjenih otocima.
Pritom je podsjetio koliko je namijenjeno za koju županiju – za Istarsku 4,9 milijuna eura, za Primorsko-goransku 31,7 milijun eura, za Ličko- senjsku 8,5 milijuna eura, za Zadarsku 25,6 milijuna eura, za Šibensko-kninsku 15,9 milijuna eura, za Splitsko-dalmatinsku 35,4 milijuna eura te za Dubrovačko-neretvansku 28 milijuna eura.
U sklopu konferencije Dani regionalnog razvoja održani su i koordinacijski sastanci sa predstavnicima ITU gradova te regionalnim koordinatorima.
