LIFE FOR MAUREMYS Potpisan ugovor s izvođačem radova na uređenju Točke za prihvat slatkovodnih kornjača
U palači Ranjina, u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića, potpisan je ugovor s izvođačem radova na uređenju Točke za privremeni prihvat slatkovodnih kornjača. Ugovor su potpisali ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ Marijana Miljas Đuračić i predstavnik tvrtke Obraz građenje.
Riječ je o ulaganju vrijednom više od 105 tisuća eura, a koje se realizira u sklopu projekta LIFE for Mauremys. Cilj projekta je je poboljšati konzervacijski status i osigurati razvoj dugoročno održive populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) kao krovne vrste u mediteranskoj biografskoj regiji pomoću biološki funkcionalne, održavane i trajno korištene mreže mediteranskih privremenih i trajnih kanala i lokvi značajnih za Dubrovačko-neretvansku županiju.
‘I na ovaj način htjeli smo i promovirati rad naše Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, ali i istaknuti ovaj važan projekt. Uz ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport, ulažemo i u zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti. Čestitam i našoj Javnoj ustanovi i svim partnerima na ovom projektu i nastavljamo našu suradnju i dalje’, poručio je župan.
Projekt je financiran kroz program LIFE ukupne vrijednosti 2.131.407,11 eura, a koordinator je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok su uz Javnu ustanovu partneri na projektu Hrvatske vode, Javna Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba i Udruga Hyla.
Ovaj važan projekt ima tri ključna cilja koja će doprinijeti dugoročnoj zaštiti ove vrste, ali i očuvanju mediteranskih slatkovodnih staništa, koja su izuzetno važna za bioraznolikost;
Prvi cilj je obnova staništa i ublažavanje izravnih prijetnji za populaciju riječne kornjače u Hrvatskoj. U sklopu tog cilja, planirana je obnova slatkovodnih staništa na tri Natura 2000 područja, koja su ključna za očuvanje ove vrste. Potpuna obnova degradiranih staništa uključuje obnovu tri lokve sa susjednim kanalima i obnovu preko 2850 hektara slatkovodnih staništa. Potpuno će se obnoviti lokva u Majkovima, lokva u Prljevićima te lokva u Stonskom polju;
Kroz projekt će se usvojiti smjernice za obnovu lokvi, upravljanje staništima, poljoprivrednu praksu koja ne šteti kornjačama te standarde za ocjenu ekološkog statusa i održivosti staništa. Uz to, razvija se plan volontiranja, koji će aktivno uključiti lokalnu i međunarodnu zajednicu.
Drugi cilj je obnova populacije riječne kornjače putem ex-situ uzgoja. U suradnji sa Zoološkim vrtom grada Zagreba, provodi se program uzgoja 40 mladunaca riječne kornjače, koji će biti pušteni u obnovljena staništa.
Treći cilj odnosi se na podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite ove vrste, koja je krovna za očuvanje mediteranskih slatkovodnih staništa, suradnja s lokalnim školama, turističkim sektorom, proizvođačima hrane i volonterima, a provode se i edukativne radionice, seminari te volonterske akcije. Posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece i uključivanju turističkog sektora u promociju zaštite prirode.
Vlada Republike Hrvatske 2022. godine proglasila je posebni rezervat Lokve u Majkovima, čime je Dubrovačko-neretvanska županija, ali i Republika Hrvatska dobila po prvi puta, područje zaštićeno u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata koji obuhvaća dvije lokve u Donjim Majkovima i lokvu u Prljevićima u Općini Dubrovačko primorje radi očuvanja populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj i nalazi se samo na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Riječna kornjača (Mauremys rivulata), ugrožena je i strogo zaštićena vrsta na području Republike Hrvatske, rasprostranjena samo u području Dubrovačko-neretvanske županije (Konavosko polje, Lokve u Majkovima i Stonsko polje), autohtona je vrsta slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj i strogo zaštićena, a ujedno i ciljna vrsta očuvanja područja europske ekološke mreže Natura 2000, stoga je zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog značaja, čime se ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti.
