Dodijeljeni ugovori za energetsku obnovu zgrada javnog sektora; Općoj bolnici Dubrovnik odobren najveći iznos

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljeno je 30 ugovora o energetskoj obnovi zgrada javnog sektora. Svečanosti dodjele ugovora nazočio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ministar Davor Filipović te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Trideset ugovora ukupne vrijednosti 73,8 milijuna eura, od kojih bespovratnih 36,44 milijuna eura, uručeno je za energetsku obnovu bolnica, domova zdravlja, škola i ostalih javnih zgrada opće namjene, a bespovratni dio osiguran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Ugovor je dodijeljen i za projekt Energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik za koji je, ujedno, odobren i najveći iznos bespovratnih sredstava na ovom javnom pozivu.

Podsjetimo, realizacijom navedene investicije, središnja zdravstvena ustanova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarit će značajne energetske uštede, poboljšat će se pristup za osobe s invaliditetom, ozeleniti okolne površine bolnice te realizirati niz drugih komponenti. U ime Opće bolnice Dubrovnik, ugovor je preuzeo ravnatelj Marijo Bekić.

Ugovori su sklopljeni temeljem Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je bio otvoren u razdoblju od 17. ožujka 2023. do 23. svibnja 2023. godine.

Premijer Plenković naglasio je da su sredstva Europske unije ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada. Kao ključnu poruku istaknuo je da su energetski obnovljene zgrade one koje više štede i više vrijede te dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.Na početku je zahvalio svima na dobro pripremljenim projektima ukupne vrijednosti 74 milijuna eura, od čega je gotovo polovica sufinanicrana bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Podsjetio je da je Vlada u srpnju 2020. pregovarala Višegodišnji financijski okvir te kazao da se tada postigao veliki politički dogovor i snažan odgovor na krizu.

„Sve ovo što se danas radi je zahvaljujući političkom dogovoru na najvišoj razini Europske unije kako pomoći državama članicama nakon velikih ekonomskih posljedica pandemije covida 19“, kazao je premijer.

Sredstva EU ogromna poluga za investicije

Nastavio je da se tada uspješno dogovorila dodjela bespovratnih sredstava i vrlo povoljnih zajmova u ukupnom iznosu od 10,5 milijardi eura. Povrh toga, Hrvatska je imala i 15 milijardi eura iz redovitog sedmogodišnjeg financiranja, zajedno sa sredstvima iz Fonda solidarnosti.

Istaknuo je da je to ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada.

„Ključna poruka: Energetski obnovljene zgrade su zgrade koje više štede i više vrijede“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.

„Čestitam svima koji ste bili spremni s kvalitetnim projektima i temeljem kriterija uspjeli u javnom pozivu“, zaključio je premijer i dodao da je današnjih 30 ugovora samo dio mozaika cjelokupne obnove.

Za energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada osigurana značajna financijska sredstva 

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je cjelokupnu alokaciju namjenjenu za energetsku obnovu zgrada kako privatnog tako i javnog sektora.  

Istaknuo je kako je energetska obnova zgrada jedan od ključnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva energetske samodostatnosti Hrvatske i smanjenja potrošnje energije koju dobivamo iz ugljikovodika čime postižemo ciljeve očuvanju klime i smanjenja emisije stakleničkih plinova definiranih u projektima Zelena Hrvatska i Zelena Europa. U tom projektu Ministarstvo je u svibnju raspisalo javni poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora na koji se prijavilo 386 korisnika za vrijednosti projekata 307 milijuna eura. S obzirom na limitirana raspoloživa sredstva osigurali smo ih za 32 projekta  ukupne vrijednosti 77 milijuna eura, rekao je Bačić.

Najavio je da će se kroz dodatak Nacionalnom programu za oporavak i otpornost koji su u kolovozu dostavili Europskoj komisiji i odobren je pa ćemo istom projektu dodatno alocirati 60 milijuna eura za još veći projekata i osigurati energetsku obnovu zgrada za značajno veći broj korisnika. Njome se značajno smanjuje potrošnja toplinske i primarne energije i izračunali smo da ćemo na prihvaćena 32 projekta imati uštedu od 71 posto, a primarne 94 posto, naglasio je ministar Bačić napominjući da zgradarstvo participira sa 55 posto utroška energije u Hrvatskoj, a primjerice promet s 35 posto.

Zbog izuzetno velikog interesa za energetsku obnovu generalno, pa tako i energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u okviru Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za postojeće reforme planira se i nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima, za što je planirana dodatna alokacija u iznosu od 60,18 milijuna eura kojom se predviđa sufinanciranje dodatnih uspješnih projektnih prijedloga u okviru Poziva u sklopu kojeg su danas dodijeljeni ugovori.